Biografija Karla Marxa

Naknada Zodijaka
Suppsibility C Slavne Osobe

Saznajte Kompatibilnost Po Znaku Zodijaka

Brze činjenice

Rođendan: 5. svibnja , 1818





Umro u dobi: 64

koliko godina ima Michelle Staford

Znak sunca: Bik



Također poznat kao:Karl Heinrich Marx

Rođena zemlja: Njemačka



Rođen u:Trier, Njemačka

Poznat kao:Filozof



Citati Karla Marxa Ekonomisti



Obitelj:

Supružnik / bivši-:Jenny von Westphalen

otac:Herschel Marx

majka:Henriette Marx

braća i sestre:Caroline Marx, Eduard Marx, Emilie Conradi, Henriette Marx, Hermann Marx, Louise Juta, Mauritz David Marx, Sophia Marx

djeca:Edgar (1847–1855), Henry Edward Guy, Jenny Caroline (m. Longuet; 1844–83), Jenny Laura (m. Lafargue; 1845–1911)

Umro: 14. ožujka , 1883

mjesto smrti:London, Engleska

gdje je rođen john philip sousa

Osnivač / suosnivač:Suvremena sociologija

Više činjenica

obrazovanje:Sveučilište Humboldt u Berlinu, Sveučilište u Bonnu, Sveučilište Friedrich Schiller u Jeni

Nastavite čitati u nastavku

Preporučeno za tebe

Anita Bose Pfaff Gottfried W. Le ... Helmuth von Mol ... Albert

Tko je bio Karl Marx?

Karl Marx bio je filozof, politički ekonomist i revolucionar iz 19. stoljeća, koji je socijalizmu dao znanstvene temelje. Marx je od malih nogu bio posvećen proučavanju filozofije i povijesti i trebao je postati docent filozofije prije nego što mu je život krenuo u drugom smjeru i postao revolucionar. Od najranije dobi počeo je sudjelovati u brojnim političkim aktivnostima i bavio se raznim društvenim problemima. Poznat je, između ostalog, po svojoj analizi povijesti i argumentima za logičko razumijevanje društveno -ekonomskih amandmana kroz radikalno djelovanje. Dok je Marx tijekom svog života bio relativno neugledna ličnost, njegove filozofije, koje su kasnije postale poznate kao 'marksizam', počele su imati veliki utjecaj na radničko kretanje nedugo nakon njegove smrti. Revolucija koju je on poticao dosegla je vrhunac kada su marksistički boljševici izašli kao pobjednici tijekom Ruske listopadske revolucije, a ubrzo su se različite 'teorijske varijante komunizma' počele odvajati od 'marksizma', poput staljinizma, trockizma i lenjinizma. Neka od njegovih najpoznatijih djela poput 'Komunističkog manifesta' i 'Das Kapital' imala su veliki utjecaj na političke vođe poput Vladimira Lenjina, Mao Cedunga i Leona Trockog.

Preporučeni popisi:

Preporučeni popisi:

50 najkontroverznijih pisaca svih vremena Karl Marx Kredit za sliku https://www.irishexaminer.com/lifestyle/artsfilmtv/books/karl-marx-greatness-and-illusion-showsa-man-ahead-of-our-time-429203.html Kredit za sliku John Jabez Edwin Mayall [javno vlasništvo], putem Wikimedia Commons Kredit za sliku https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Karl_Marx_001.jpg
(John Jabez Edwin Mayal / Javna domena) Kredit za sliku https://www.madametussauds.com/berlin/en/whats-inside/interactive-library/karl-marx/ Kredit za sliku https://www.factinate.com/people/42-radical-facts-karl-marx/ Kredit za sliku https://www.pinterest.com/pin/422986589972236529/Muški filozofi Njemački ekonomisti Njemački sociolozi Marx i komunizam Marx se u listopadu 1843. preselio u Pariz i postao suurednik novih radikalnih novina, 'Deutsch-Französische Jahrbücher', koje su radile na ponudi zajedničke platforme i njemačkim i francuskim radikalima. U novinama je dao dva članka pod naslovom 'O židovskom pitanju' i 'Uvod u prilog kritici Hegelove filozofije prava'. Međutim, samo je jedan od njih objavljen 1844. godine i bio je dobro prihvaćen od čitatelja i kritike. Zbog satiričnih oda bavarskog kralja Ludwiga, njemačke su države zabranile novine i one su na kraju zatvorene. Nakon toga, Marx je počeo pisati za ‘Vorwarts!’ U Parizu, još jednom listu, kroz koje je iznio svoje poglede na socijalizam utemeljen na hegelovskim ideologijama. Istodobno je kritizirao druge socijalističke krugove koji djeluju po Europi. 28. kolovoza 1844. sprijateljio se s Friedrichom Engelsom, koji će postati jedan od njegovih pouzdanika, a kasnije će mu pomoći u oblikovanju njegovih filozofskih ideja. Ubrzo je dvojac počeo surađivati ​​na brojnim književnim djelima, a također se uključio u opsežno proučavanje 'političke ekonomije', teme kojom će se Marx baviti do kraja života. Njegovo istraživanje o 'političkoj ekonomiji' rezultiralo je velikom publikacijom 'Das Kapital', koja je također postala jedno od njegovih najvećih djela. Marxova ideja 'političke ekonomije', koja je kasnije postala poznata kao 'marksizam', bila je idealna fuzija hegelizma, engleske ekonomije i francuskog utopijskog socijalizma. Sve je svoje ideje objedinio u ‘Ekonomskim i filozofskim rukopisima’ objavljenim u kolovozu 1844. Nakon što se ‘Vorwarts!’ Ugasio, Marx se zajedno sa svojim prijateljem Engelsom 1845. preselio iz Pariza u Bruxelles. Napisali su knjigu 'Njemačka ideologija' otprilike u to vrijeme tijekom kratkog putovanja u Englesku, posjećujući vođe lokalnog socijalističkog pokreta 'Chartists'. Nakon što je knjiga objavljena, Marx je želio implementirati svoje ideje i tvrdio da je 'potreban revolucionarni pokret' sa stajališta uistinu 'znanstvene materijalističke' filozofije. U tom je razdoblju napisao i 'Siromaštvo filozofije', koje je objavljeno 1847. Pridružio se radikalnoj organizaciji zajedno s Engelsom pod nazivom 'Liga pravednih'. Bio je siguran da mu je ova 'Liga' najbolja prilika da iznese svoje stavove o revoluciji radničke klase, ali da bi to mogao učiniti, morao se pobrinuti da liga prestane funkcionirati kao podzemna organizacija i izađe kao punopravna politička stranka. Članovi 'Lige' na kraju su se uvjerili u to, pa je do 1847. postala službena politička stranka pod nazivom 'Savez komunista'. Sve knjige koje je napisao Engels-Marx otvorile su put za jedan od njegovih najvažnijih političkih pamfleta, sastavljajući nove komunističke ideologije, pod nazivom 'Komunistički manifest', objavljen 1848. Manifest je zagovarao ukidanje kapitalističkog društva s vizijom zamjene to sa socijalizmom. Nastavite čitati u nastavku Iste godine Europa je doživjela niz preokreta kao rezultat novog komunističkog pokreta, koji je postao poznat kao 'Revolucija 1848'. Za to vrijeme bio je prisiljen preseliti se u Francusku. Citati: Promijeniti Njemački intelektualci i akademici Muškarci Bik Savez komunista i kasnije godine Nakon što se 1848. vratio u Francusku, premjestio je sjedište Saveza komunista u Pariz i osnovao dodatni Njemački radnički klub za brojne njemačke socijaliste koji su živjeli u gradu. U nadi da će proširiti anarhiju u Njemačkoj, preselio se u Köln, gdje je objavio kraću verziju 'Komunističkog manifesta' pod naslovom 'Zahtjevi Komunističke partije u Njemačkoj'. Ubrzo je počeo izdavati dnevne novine pod nazivom 'Nueu Rheinische Zeitung', koje su nudile marksističko tumačenje svih svjetskih događaja. Ubrzo ga je policija stavila pod skener i uhitila zbog radikalnih stavova. Tadašnji pruski kralj, Fridrik Vilim IV., Naredio je antirevolucionarne mjere i kao rezultat toga, Marxove su novine potisnute te je od njega zatraženo da napusti zemlju 16. svibnja 1849. Preselio se u London, koji će mu postati dom za ostatak svog života. Krajem 1849. godine, zbog ideološkog raskola u Savezu komunista, uslijedio je rasprostranjeni ustanak u cijeloj Europi, a Engels i Marx su se bojali da bi to moglo propasti stranku. Marx se ubrzo uključio u socijalističko Njemačko radničko prosvjetno društvo, ali je nakon raspada s članovima ceha dao ostavku 17. rujna 1850. Unatoč siromaštvu u svojoj obitelji, Marx se posvetio reorganizaciji revolucionarne radničke klase i istovremeno je radio kao dopisnik za New York Daily Tribune. Ubrzo je počeo redovito pisati članke za izvor prihoda. New York Daily Tribune na kraju bi postao Marxov najveći medij za stjecanje simpatija i podrške za njegove stavove s druge strane Atlantika. Nastavite čitati u nastavku 1863. Marx je napustio New York Tribune i napisao 'Osamnaesti brumaire Louisa Napoleana', a 1864. uključio se u 'Međunarodno udruženje radnika'. Jedan od najvažnijih događaja tijekom njegovih godina rada s Međunarodnim udruženjem radnika bila je 'Pariška komuna', kada su građani Pariza pokušali srušiti vladu i držali grad dva mjeseca. Kao odgovor na ovaj krvavi ustanak, autor je 'Rat u Francuskoj', u obrani naroda. U posljednjem desetljeću njegova života, Marxovo se zdravlje počelo pogoršavati, a njegova kreativna energija počela opadati. Okrenuo se prema svojoj obitelji i vjeruje se da je postao tvrdoglav zbog svojih političkih mišljenja. Nakon što je car Aleksandar II ubijen 1881., Marx je pohvalio nesebičnu hrabrost ruskih radikala koji su namjeravali srušiti vladu. Čak i nakon povlačenja iz politike, i dalje je zadržao značajan utjecaj na socijalističke pokrete radničke klase. Glavna djela Prvo od važnih djela Karla Marxa bio je 'Komunistički manifest', objavljen 1848. koji je prepoznat kao jedan od 'najutjecajnijih svjetskih rukopisa na svijetu'. Knjiga je objavljena na francuskom, a imala je i englesko izdanje. Objavljen je i kao 'strip' u četiri dijela. 'Das Kapital' bila je trodijelna publikacija, od kojih je dvije uredio i objavio Freidrich Engels nakon Marxove smrti. Smatrana jednim od najvećih Marxovih djela, knjiga je prevedena na ruski, engleski, francuski i njemački jezik; ruska verzija koja se prodavala najviše - preko 3.000 primjeraka u jednoj godini. Osobni život i nasljeđe Karl Marx oženio se Jenny u protestantskoj crkvi u Kreuznachu 19. lipnja 1843. Par je imao sedmero djece. Tijekom posljednjih godina Marx je postao samotnjak i posjetio je brojna lječilišta kako bi se oporavio. Slomio ga je smrt njegove žene 2. prosinca 1881. i smrt njegove najstarije kćeri 11. siječnja 1883. Preminuo je zbog plućnog apscesa sljedeće godine. Marxove su ideje imale dubok utjecaj na svijet, a njegova su djela iznjedrila novu školu komunizma poznatu kao 'marksizam'. Danas postoji niz komunističkih škola koje su se razgranale od marksizma poznatih kao 'staljinizam', 'trockizam' i 'maoizam', kao i druge varijante marksizma, poput 'strukturalističkog marksizma', 'analitičkog marksizma' i 'marksističke sociologije' . Trivijalnost Ovaj poznati revolucionar i 'otac marksizma', volio je davati djeci queer nadimke, poput 'Qui Qui' i 'Tussy'. Ova poznata ličnost i utemeljitelj ‘marksizma’ često je gutala opijum kako bi prevladala bol koju je podnio zbog problema s jetrom.