Desmond Doss Biografija

Naknada Zodijaka
Suppsibility C Slavne Osobe

Saznajte Kompatibilnost Po Znaku Zodijaka

Brze činjenice

Rođendan: 7. veljače , 1919





Umro u dobi: 87

a$ap kamenito doba

Znak sunca: Vodenjak



Također poznat kao:Desmond Thomas Doss

Rođen u:Lynchburg



Poznat kao:U. S. desetar vojske

Vojnici Američki muškarci



Obitelj:

Supružnik / bivši-:Frances M. Doss (m. 1993.), Dorothy Doss (m. 1942. – 1991.)



otac:William Thomas Doss

majka:Bertha E. Oliver

djeca:Desmond Thomas Doss, ml.

Umro: 23. ožujka , 2006

mjesto smrti:Pijemont

NAS. Država: Virginia

Više činjenica

nagrade:Medalja časti
Brončana zvijezda
Ljubičasto srce

Nastavite čitati u nastavku

Preporučeno za tebe

Audie Murphy Pat Tillman Jocko Willink Marcus Luttrell

Tko je bio Desmond Doss?

Desmond Doss bio je američki kaplar koji je služio 'američku vojsku' tijekom 'Drugog svjetskog rata.' Bio je vojnik borbene medicinske pomoći (borbeni medicinar) koji je spasio živote mnogim američkim vojnicima tijekom rata. Spasio je 75 vojnika u ‘bitki za Okinawu’ za koju je nagrađen ‘Medaljom časti’, najvišom nagradom američke vojne galantnosti. Budući da je bio pobožni kršćanin adventista sedmog dana, Doss je odbio nositi oružje na bojište i u početku se suočio s mnogim kritikama svojih kolega i nadređenih u vojsci. No, njegova nesebična posvećenost poslu zaslužila je poštovanje svojih kolega i pretpostavljenih te je nagrađen mnogim medaljama za zasluge u 'Drugom svjetskom ratu.' Snimljen je hollywoodski film pod nazivom 'Hacksaw Ridge', koji je režirao Mel Gibson. na njegova herojska djela u 'Bitki za Okinavu'. Kredit za sliku https://www.pinterest.com/pin/444449056968454256/ Kredit za sliku http://ministryofhealing.org/2017/02/who-was-desmond-doss-did-he-really-save-75-lives-in-ww2-without-a-gun/ Kredit za sliku https://www.facebook.com/DesmondTDoss/ Kredit za sliku http://www.armymag.it/2017/01/25/hacksaw-ridge-film/ Kredit za sliku https://en.wikipedia.org/wiki/Desmond_Doss#/media/File:DossDesmondT_USArmy.jpg Kredit za sliku https://myhero.com/desmond-doss-thou-shalt-not-kill Prethodni Sljedeći Djetinjstvo i rani život Desmond Doss rođen je 7. veljače 1919. u Lynchburgu u državi Virginia, SAD. Njegov otac William Thomas Doss (1893.-1989.) Bio je stolar, dok je majka Bertha Edward Doss (1899.-1983.) Bila domaćica i radnica tvornice cipela. Desmond je imao stariju sestru Audrey i mlađeg brata Harolda. Odrastao je u području Fairview Heights u gradu Lynchburg u državi Virginia. Njegova je majka imala jak utjecaj na njega dok je bio mlad. Odgojila ga je kao pobožnog kršćanina adventista sedmog dana i usadila mu vrijednosti poštivanja subote, nenasilja i poštivanja vegetarijanske prehrane. Od djetinjstva je mrzio oružje. Prema njegovim riječima, posljednji put je držao oružje kada je majka tražila da sakrije očev revolver kalibra 0,45. Njegova se majka plašila da bi njegov otac mogao ubiti ujaka jer jedva da je imao kontrolu nad bijesom. Kao dijete bio je vrlo suosjećajan i koristan. Jednom je pješačio šest kilometara da bi donirao krv žrtvi nesreće nakon što je o lokalnoj radio postaji saznao za nesreću. Bio je izdržljiv i neumoljiv već od djetinjstva. Djetinjstvo je proveo spravljajući grošiće na željezničkim prugama i hrvajući se s bratom. Njegov brat Harold nije se želio hrvati s njim jer Desmond nije znao kada treba odustati. Prema Haroldu, nastavio bi se hrvati bez predaje. Išao je u školu ‘Park Avenue Sedmog dana Adventističke crkve’ u svom rodnom gradu i učio do osmog razreda. Napustio je školu tijekom 'velike depresije' i pronašao posao u 'Lynchburg Lumber Company' kako bi pridonio prihodima svoje obitelji. Nastavite čitati u nastavku Karijera U ožujku 1941. počeo je raditi kao brodar u brodogradilištu Newport News u Virginiji. 1942. godine, kada su Sjedinjene Države ušle u 'Drugi svjetski rat', prijavio se da se pridruži 'američkoj vojsci', iako mu je dana mogućnost odgode zbog njegovog rada u brodogradilištu. Pridružio se ‘američkoj vojsci’ 1. travnja 1942. u Virginiji. Poslan je u Fort Jackson u Južnoj Karolini da trenira s '77. pješačkom divizijom' koja je reaktivirana nakon izbijanja rata. Kasnije je rekao da je želio pomoći onima koji su se borili za zemlju iako mu vjerska uvjerenja nisu dopuštala da nosi oružje. Radije se nazivao 'savjesnim suradnikom' umjesto 'prigovaračem savjesti.' Zbog čvrstog vjerovanja u biblijsku ideju 'Ne ubij' i vjere u poštivanje subote, došao je u sukob sa svojim nadređenima u Vojska već s njegovih dana obuke. Često su ga u njegovoj vojnoj postrojbi maltretirali i vrijeđali zbog njegovih vjerskih stavova. Iako je želio postati borbeni sanitetski vojnik, raspoređen je u pušku jer su nadređeni željeli da napusti vojsku. Gotovo je bio vojni sud zbog odbijanja izravne naredbe za nošenje puške. Pokušan je i protiv njega podnijeti optužbu za 'odjeljak 8' kako bi mogao biti otpušten iz vojske iz razloga mentalnog zdravlja. Međutim, preživio je te pokušaje i nastavio svoje usavršavanje. Tijekom obuke podnosio je maltretiranje i vrijeđanje svojih kolega vojnika i nastavio se žaliti na odluku svojih nadređenih. Često je tražio od nadređenih da mu dozvole da se obučava za borbenog medicinara. Na kraju su ga nadređeni odlučili obučiti za borbenog medicinara i subotom su ga izuzeli od dužnosti. Nakon završetka obuke raspoređen je u 307. pješačku pukovniju, 77. pješačku diviziju, ‘američke vojske’ kao borbeni medicinar. Njegova je divizija dodijeljena da služi na 'Istočnom frontu' u Aziji za borbu protiv Japanaca. Prepoznat je kao neustrašivi borbeni medicinski vojnik koji nije mario za svoj život dok je pazio na ozlijeđene na bojnom polju. Zaslužio je reputaciju odlaska neustrašivo na ratište kako bi pomogao i evakuirao svoje ozlijeđene suborce, a da se nije mnogo trudio oko letećih metaka ili eksplozivnih granata oko sebe. Dok je služio sa svojom jedinicom na Filipinima i Guamu, 1944. godine odlikovan je s nekoliko brončanih medalja s uređajem „V“ za herojsku službu i zaslužna postignuća na bojnom polju. U svibnju 1945. godine sudjelovao je sa svojim vodom u ‘bitci za Okinawu.’ Dio njegove divizije zapovjedio je zauzimanje Maeda Escarpment, strme padine visoravni američkih vojnika nazvanu ‘Haksaw Ridge’. Njegov vod bio je dio jurišnih snaga koje su raspoređene da osiguraju Hacksaw Ridge. 5. svibnja 1945. njegova je divizija pomagala vojnicima koji su se pokušali popeti na visoravan. Japanci su, s druge strane, usvojili strategiju pružanja minimalnog otpora sve dok se američki vojnici nisu popeli na visoravan. Kad su se svi američki vojnici jurišne divizije uspješno popeli na visoravan Hacksaw Ridge, Japanci su pokrenuli protunapad u kojem su Amerikanci pretrpjeli brojne žrtve. Desmond Doss bio je dio napada na Hacksaw Ridge. Jurišnom se snagom popeo na visoravan i bio je zatečen japanskim protunapadom. Ne obazirući se na vlastitu sigurnost, naginjao se ozlijeđenim američkim vojnicima na grebenu i sam spuštao svakog ozlijeđenog vojnika s platoa. Odbio je ostaviti iza sebe čak niti jednog vojnika, iako je vlastiti život bio u opasnosti. Radio je neprekidno 12 sati usred jake pucnjave, eksplodiranja topničkih granata i borbe prsa u prsa kako bi spasio što više vojnika. Na kraju je uspio vratiti sve ozlijeđene vojnike na sigurno. Za čudo, nije pretrpio ozbiljniju ozljedu i bio je posljednji čovjek s visoravni. Amerikanci su na kraju uspjeli zauzeti Hacksaw Ridge nakon početnog neuspjeha. Dva tjedna nakon incidenta bio je dio noćnog napada koji je izveo njegov odjel nekoliko kilometara udaljen od Hacksaw Ridgea. Liječio je ozlijeđene vojnike u rupi od lisice kad mu je granata pala pored nogu. Pokušao je odbiti granatu, no ona je eksplodirala, što je dovelo do teških ozljeda gelera po cijelim nogama. Ne brinući puno o svojim ozljedama, nastavio je težiti ozlijeđenim vojnicima. Dok je liječio ozlijeđene vojnike, snajperist ga je pogodio u lijevu ruku. Iako je ostao slomljenih kostiju na lijevoj ruci, puzao je 300 metara do stanice za pomoć i zatražio pomoć drugog voda u evakuaciji svojih pacijenata. Nakon pet sati stigao je tim koji ga je spasio iz rupe, ali on je odbio otići prije evakuacije ozlijeđenih vojnika. Dok se oporavljao u bolnici, njegovo je ime preporučeno za 'Medalju časti', najvišu američku nagradu za galantnost. Njegov ga je zapovjednik posjetio u bolnici kako bi mu priopćio vijest kad je nagrada potvrđena. Napokon je stekao poštovanje i divljenje svojih kolega i nadređenih dokazujući da njegova vjerska uvjerenja i vojna služba mogu postojati istovremeno. Dok mu je dodjeljivao 'Medalju časti' 12. listopada 1945., predsjednik Harry Truman rekao je, 'Smatram da je to veća čast nego biti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.' * Nakon rata, skrasio se s supruga i sin u Rising Fawn u državi Georgia, a kasnije se preselio u Piedmont u Alabami, zajedno sa svojom obitelji. 1946. godine dijagnosticirana mu je tuberkuloza, što je rezultiralo uklanjanjem jednog od pluća. Sluh je izgubio zbog predoziranja antibiotikom 1976. godine, ali ga je povratio nakon pužnog implantata 1988. godine. Preminuo je 23. ožujka 2006. godine u svom domu u Piemontu u Alabami. Nagrade i postignuća Za svoje usluge i galantnost odlikovan je s nekoliko nagrada, među kojima su 'Kongresna medalja časti', 'Ljubičasto srce' s dva grozda hrastovih listova, 'Brončana medalja zvijezda' s grozdom hrastovih listova i V uređajem, 'Combat Medical Badge, '' Medalja za dobro ponašanje, '' Medalja za američku kampanju '', '' Azijatsko-pacifička medalja za kampanju '' s uređajem s vrhom strijele i tri brončane zvijezde, '' Filipinska medalja za oslobođenje '' s jednom brončanom zvjezdicom i '' medalja za pobjedu iz Drugog svjetskog rata ''. Obitelj, osobni život i nasljeđe Desmond Doss oženio se Dorothy Pauline Schutte 17. kolovoza 1942., neposredno prije odlaska na vojni trening. Imali su jednog sina Desmonda 'Tommyja' Dossa Jr., rođenog 1946. Njegova supruga Dorothy Doss umrla je u prometnoj nesreći 1991. Nakon toga se vjenčao s Frances May Duman, 1993. 2016. godine, glumac i redatelj Mel Gibson snimio film pod nazivom 'Hacksaw Ridge', koji se temeljio na njegovom životu. Dokazao je da njegova vjerska uvjerenja mogu ići ruku pod ruku s njegovom vojnom službom. Zanimljivo je da je vjerovao da ga je Bog spasio na Hacksaw Ridgeu. Prema njegovim riječima, puške japanskih vojnika prestale su čudesno raditi kad god bi ga nanišanili na hrptu Hacksaw. 5. svibnja 1945., dan kada je na Hacksaw Ridgeu spasio 75 života, bio je subota. Bio je to i dan u koji nije trebao raditi prema svojim vjerskim uvjerenjima. Izgubio je Bibliju na bojnom polju tijekom noćne racije kada je teško ozlijeđen. Nakon bitke njegov je vod pretražio i pronašao. Njegov zapovjednik vratio mu je Bibliju kad se oporavljao u bolnici nakon rata.